Buzetski dekanat

Župna crkva svetog Bartola, apostola

Župna crkva svetog Bartola, apostola u Roču trobrodna je građevina. Troja ulazna vrata sa pročeljem smještena su prema sjeverozapadu. S desne strane župne crkve nalazi se starinska gotska crkva sv. Antuna, a s lijeve se strane širi od zvonika do zgrade gdje je smješten župni ured.

Glavna središnja lađa izgrađena je 1492. godine., a dvije postranske izgrađene su kasnije. Desna sakristija izgrađena je za vrijeme župnika Golmajera oko godine 1850. Crkva je bila obnovljena 1746. godine. Iznad glavnih vrata stoji natpis: P. A. – MDCCLIV – B. P. F. F., a iznad toga natpisa vidi se kamen sa datumom: 1746. (slika 1)

Zvonik sagrađen uz crkvu 1676. godine, visok je dvadeset i šest metara s dva zvona. Manje zvono je bilo zamjenjeno 2018. godine sa novim zvonom. (slika 2)

Godine 1904. župnik Rikard Ružička dao je oslikati crkvu raznim ukrasima po slikarskom majstoru Despolatoviću.
Za slikanje crkve tada se utrošilo tadašnjih 2400 kruna. Godine 1908. postavljene su nove orgulje, izrađene u Kamniku od braće Zupan. Prvi put orgulje su se popravljale 1929. godine a 1951. godine nabavljen je električni motor i postavljen je ventilator. Ponovno su obnavljane 2020. godine. Crkva je dugačka 21 metar a široka 16,16 metara. Pod usred crkve i u bočnim lađama je napravljen od kamena a u svetištu je od izglačanih kvadratnih pločica granita. To je od godine 1860. U glavnoj lađi pod podom nalaze se dvije grobnice zatvorene kamenim pločama bez natpisa. (slika 3)

1909. godine u Divači izgrađene su nove crkvene klupe od stolarskog majstora Jer. Mlakara koje su koštale 1000KR. (slika 4)

Na plafonu iznad glavne lađe na četiri su strane slike sv. Evanđelista sa simbolima, od kojih su dvije bile sasvim oštečene od zračnog bombardiranja 1943. godine sa strane njemačkih aviona. (slika 5)

Na desnom zidu glavne lađe nalazi se na platnu slika sv. Antuna Padovanskog i pored njega biblija s krunicom i anđeo koji mu predaje ljiljan (simbol čistoće), s lijeve strane proslava sv. Ignacija. (slike 6, 7)

Nad lukom svetišta nalazi se natpis: “AD MAIOREM DEI GLORIAM DIVO BARTHOLOMEO APOSTOLO HUIVS CASTRI PATRONO FIDELES DICARUNT“ (NA VEĆU SLAVU BOGA I SVETOGA BARTOLOMEJA APOSTOLA, ZAŠTITNIKA OVOGA GRADA DALI SU UČINITI VJERNICI). (slika 8)

Na luku kolone kod propovjedaonice nalazi se slika sv. Lucije dok se s druge strane nalazi slika istog stila “Majke Božje sedam žalosti“. (slike 9, 10)

U crkvi se nalazi pet oltara. Glavni mramorni oltar posvećen je 1946. godine od biskupa Antuna Santinija, a izrađen je po nacrtu prof. Campitellija iz Trsta od kipara i klesara Scherioni. Gotskog je stila podešen gotskom prezbiteriju. S lijeve strane nalazi se drveni kip sv. Roka a s desne kip sv. Sebastijana. (slika 11)

Iza glavnog oltara uza zid stoji glavna pala: mučeništvo sv. Bartola. Visoko lebde dva anđela s palmama. Sv. Bartol privezan je za stablo, dok mu dva krvnika, jedan s lijeve a drugi s desne strane svlače kožu. Autor slike (pale) je Corner. (slika 12)

Iza ove glavne pale još su dvije slike: s jedne strane je anđeo Gabrijel s ljiljanom a s druge strane Blažena Djevica Marija koja sluša navještenje. (slika 13)

Svetohranište je napravljeno od mramora u obliku gotske kućice sa pozlaćenim vratima. Na vrhu se nalazi golub s aureolom, ispod njega je križ sa tri rubina na krilima križa. Na krakovima križa, lijevo i desno su dva klasa pšenice. Na podnožju križa je gnijezdo s pticom pelikan (simbol Krista), koji si s kljunom probija grudi da nahrani mlade. Na gnijezdu je grozd vinove loze. Ispod toga se lijepo vide slova alfa i omega. (slika 14)

Oltar Majke Božje od svete Krunice (B. d Anna, XVII. stoljeće) smješten je na pročelju desne lađe, napravljen od drva u baroknom stilu. Slika je Majke Božje od Krunice, visoka 2,65m a široka 1,45m. Tizianove je škole. U sredini slike nalazi se Djevica Marija s djetićem u krilu. S lijeve strane je sv. Dominik, a s desne Marija pruža krunicu sv. Katarini Sijenskoj a do nje je sv. Lovro s palmom mučeništva i knjigom u ruci. Oko ove kompozicije nanizano je 15 okruglih sličica otajstava sv. krunice. Ispod gornje kompozicije s lijeve strane nalaze se: papa, dužd, car i dostojanstvenici a s desne strane dvije matrone. Sa svake strane nalazi se po jedan kip: s lijeve strane sv. Alojzije Gonzaga a s desne sv. Pavao. (slika 15)

Oltar Majke Božje Karmelske nalazi se u zidu na sredini desne lađe. Visok je 3,46 a širok 2,37. Baroknog je stila. Slika je velika 2m a široka 1m. Oltar je izrađen u Ljubljani i postavljen 1875. godine za vrijeme župnika Micetića. Na oltaru se nalazi i drveno pokretno svetohranište. Slika (pala) predstavlja Majku Božju Karmelsku s Djetetom u rukama, koji u lijevoj ručici drži škapular. Iznad kompozicije u oblacima lebde dva anđela držeći krunu a ispod, dva anđela koji izvlače duše iz čistilišta. S desne strane oltara nalazi se drveni kip sv. Josipa s Isusom a s lijeve strane kip sv. Ivana Krstitelja. (slika 16)

Oltar sv. Križa nalazi se u zidu na sredini lijeve lađe. Također ima pokretno drveno svetohranište. Pala na oltaru široka je 108cm a visoka 2m. Predstavlja Isusa na križu. Uz križ stoje sv. Ivan apostol, Djevica Marija i Marija Magdalena. Sa strane oltara nalaze se kipovi sv. Ane i još neke mučenice. (slika 17)

Oltar sv. Petra apostola smješten je na pročelju lijeve lađe. Također je baroknog stila. Oltar je visok 4,10m a širok 3m. Na pali Isus predaje ključeve sv. Petru a iznad lebde četiri anđela (samo glave). Autor slike je Corner. S lijeve strane oltara nalazi se drveni kip sv. Antuna Padovanskog s Djetićem Isusom a s druge strane kip sv. Franje Asiškog. (slika 18)

S desne strane ovoga oltara nalazi se također na postolju kip Presvetog Srca Isusova. (slika 19)

U glavnoj lađi ispred ambona nalazi se kip Majke Božje bez grijeha začete. Kip je nabavljen kod č. otaca kapucina u Gorici 08.12. 1931. (slika 20)

S njegove desne strane nalazi se i mali oltar sa slikom i relikvijama bl. Miroslava Bulešića koji je postavljen i blagoslovljen 24.08.2019. Oltar su napravili stolari gosp. Libero Pavletić iz Ročkog Polja i gosp. Mario Ribarića iz Lupoglava. Sliku je nacrtao Hari Vidović mještanin Roča a relikvije poklonio vicepostulator za kauzu bl. Miroslava Bulešića vlč. Ilija Jakovljević. (slika 21)

U crkvi se nalazi i križni put koji je bio blagoslovljen i postavljen od fra Grata Pfeifera, profesora u Pazinu, dana 23.02.1868. dozvolom poglavara fra Bartolomeja Večerina. Slike (okviri) visoke su 95cm a široke 70 cm. (slika 22)

Propovjedaonica je također napravljena u baroknom stilu (slika 23). Na stupićima propovijedaonice stoje četiri evanđelista i tri izrezbarene slike:

1) Petar koji se kaje zbog zataje Isusa i pijetao pokraj njega koji je zakukurikao tri puta 8slika 24)

2) Sv. Ivan Krstitelj koji krsti ljude i prstom pokazuje prema gore, da dolazi veći od njega. (slika 25)

3) Sv. Marija Magdalena koja stoji pod križem na kalvariji i pokraj nje alabastrena posuda sa mirisnim uljem kojim je pomazala Isusu noge (slika 26)

U crkvi se nalaze i dvije ispovijedaonice pri dnu bočnih lađa. (slika 27)

Krstionica se nalazi između srednjeg i lijevog ulaza u crkvu, uz zid, u obliku kolone (dok je s druge strane radi simetrije, istog oblika, okruglo, kameno stepenište za ići na kor). (slika 28)

U crkvi se nalaze četiri kamene škropionice, po jedna u zidu na bočnim ulazima i dvije na stupu na glavnom ulazu u crkvu, od kojih na jednoj piše i godina 1580. (slika 29)

Crkva posjeduje i Božji grob koji se pravi na veliku srijedu kod oltara Majke Božje od Krunice. 09.12.1903.  Ordinarijat dozvoljava župniku Rik. Ružički nabavku Božjeg groba, po nacrtu g. Josipa Dekleva, akademskog slikara u Mariboru, uz utrošak svote od 800Kr. Božji je grob tako priređen, da ga se namjesti u desnu postransku lađu, tako da zapremi cijelu širinu lađe. Oltar Majke Božje služi za oltar kapele Božjeg groba, na koji se postavi drveni tabernakul. Cijelo pročelje sa stupovima, stražari i cijela vanjska konstrukcija je od drva. Ostalo, kao što su križ, slika grada Jeruzalema, Isusovo Tijelo u grobu, palme i drugo, sve je naslikano na platnu. Dubina kapele je 3,50m.
Vitraji

U svetištu također se nalaze dva vitraja iz 1997. godine. (slika 30)

Crkva sv. Antuna (Roč)

Crkva se nalazi odmah uz župnu crkvu. Sagrađena je u XII. stoljeću, a na pročelju je preslica bez zvona, koji su bili oduzeti od talijanskih vlasti u drugom svjetskom ratu. Cijela crkva je građena u gotskom stilu izvana i iznutra. U crkvi se nalaze nekoliko nacrtanih posvetnih križeva na zidu u kojima je uparen glagoljski abecedarij iz XII. stoljeća. Freske potječu iz XIV. stoljeća i glagoljski grafiti iz XV. stoljeća. U crkvi se nalazi oltar i pala od nepoznatog slikara iz XVII. stoljeća. Na vrhu pale visoko lebdi Bog, Otac nebeski, okružen anđelima. Sa svake strane po šest anđela. Ispod stoji sv. Benedikt u crno bijelom odijelu raširenih ruku. S desne strane nalazi se sv. Antun Padovanski, koji drži u desnoj ruci knjigu a u lijevoj ljiljan, a s druge strane nalazi se sv. Antun pustinjak koji je naslikan u pokorničkom odijelu, sa štapom, sklopljenih ruku i sa krunicom u ruci. Sv. Misa na čast sv. Antuna slavi se 17.01. i 13.06.

Crkva sv. Roka (Roč)

Crkva potječe iz XII. stoljeća. Crkva sv. Roka romanička je građevina pačetvorinasta tlocrta s ucrtanom apsidom koju ukrašuju dva sloja zidnih slika; stariji pripada nepoznatom talijanskom majstoru iz XIV. stoljeća, a mlađi (Maiestas Domini i apostoli)provincijalnom majstoru pod talijanskim utjecajima, iz vremena oko 1470. Godine. Na starijoj freski vidi se prikaz jedne žene i muža koji sklopljenih ruku mole pred svojim sinom a on stoji u zraku obješen između njih. Postoji legenda koja govori da je na starijoj freski nacrtan događaj gdje otac i majka sa sinom odlaze u Santiago de Compostela zavjetovati se sv. Jakovu. Na putu odlučili su se zaustaviti u jednoj gostionici i nešto pojesti. Mlada konobarica se zaljubila u njihovog sina i htjela je da ostane s njom. Međutim mladić ju je odbio, na što se ona strašno uvrijedila. Podmetnula mu je neki skupocjeni kalež u džep od jakne i optužila ga da ga je ukrao. Uhvatili su ga i osudili na vješanje za dva dana. Roditelji su ipak puni vjere odlučili zavjetovati se sv. Jakovu i krenuli dalje u nadi i moleći se zagovoru sv. Jakova da poštedi život njihovom sinu. Kad su se vratili iz Santiago de Compostele u to mjesto potražiti sina, vidjeli su ga kako visi obješen a ispod njega anđela pod nogama kojega je poslao sv. Jakov da ga drži da se ne uguši.

Na mlađoj freski u gornjem sloju nalaze se slike apostola i nad njima simboli svetih evanđelista. Također u crkvi postoje i grafiti, koji potječu iz XV. stoljeća, kao npr.: "To pisa Tom(aš) žakan Istrijan".  Na pročelju crkve je preslica bez zvona. Označen je i datum obnavljanja crkve: 1759. Godine. Sv. Misa na čast sv. Roka slavi se 16.08.

Kapela sv. Marine i mrtvačnica (na groblju)

Crkva je bila sagrađena u XIX. Stoljeću. Crkva je bila teško nastradala prilikom njemačkog bombardiranja u rujnu 1943. godine. U blizini je pala bomba od 100kg. Crkva je bila otkrivena, bez greda, oguljenih zidova. Zahvaljujući nekim donatorima i poljoprivrednoj zadruzi Roč, narod je dobrovoljnim radom pomogao obnoviti groblje i zgradu iznutra i izvana. Danas je od stare crkvice ostala samo preslica na pročelju, a u mrtvačnici je oltar s novom palom (Galiano Šanko).

Crkva sv. Jelene Križarice (Gornja Nugla)

Nalazi se na kraju sela Gornja Nugla. Crkva se spominje od 1405. godine. Obnovljena je 1614.godine i blagoslovljena 1783.godine. Ima zvonik s jednim zvonom. U crkvi je oltar s drvenim kipom Blažene Djevice Marije, koja u naručju drži djetića Isusa, na desnoj strani je kip sv. Jelene Križarice a na lijevoj kip sv. Petra s ključem i knjigom u ruci. Sv. Misa na čast sv. Jelene slavi se 22.05. i također se redovno svake subote ujutro odražavaju sv. Mise.

Crkva sv. Petra (Donja Nugla)

Nalazi se malo izvan sela Donja Nugla, prema Strani i Buzetu. Iznad pročelja pripravno je mjesto za smještaj zvona koje je bilo oduzeto u drugom svjetskom ratu. Crkva se spominje od 1580. godine, a obnovljena je 1892. godine. U crkvi je kameni oltar s palom sv. Petra (J. Pellarini 1892.). Uz palu se nalaze kipovi svetih apostola Filipa i Jakova. Nugla se spominje od 1202.godine. Gornja i Donja Nugla kupile su 1405. godine za četrdeset i pet zlatnih dukata misal kneza Novaka od njegova sina Petra. Taj misal je bio predložak za prvi glagoljski misal tiskan 22. veljače 1483. godine. Sada se čuva u Beču. Ova crkva slavi dva naslova: sv. Josipa radnika 01.05. i sv. Petra 29.06.

Crkva sv. Mohora i Fortunata (Krkuž)

Crkvica je izgrađena 1928. godine. Taj je datum uklesan na gornjem dovratku ulaza. Blagoslovljena je 1929. godine. Najmanja je filijalna crkva u župi, običnog seoskog stila. Iznad pročelja smješteno je jedno malo zvono. Pala na oltaru prikazuje sv. Mohora i Fortunata. Biskupa u ornatu koji sa pastirskim štapom blagoslivlje đakona u dalmatici, koji pred njim kleči. Pred njima je morska obala s galijama. Iza njih dvorska palača. Kroz prozor gledaju rimljani i u daljini se nalazi jedan legionar. Potpis slikara “E. de Troio 1929.“

Sv. Misa u Krkužu na čast sv. Mohora i Fortunata slavi se druge subote u sedmom mjesecu.

Crkva sv. Lucije (Brul)

Crkva sv. Lucije je najveća podružna crkva u župi. Gradnja crkve je vrlo stara, a obnovljena je 1606. godine. prema glagoljskom natpisu. Iznad pročelja crkve podignuto je isklesanim kamenima mjesto za dva zvona. Jedno zvono postoji a drugo su oduzeli za vrijeme rata. U crkvi je oltar s palom koji prikazuje sv. Luciju, kako u lijevoj ruci drži palmu a u desnoj posudicu s očima. Visoko s desne, lebde dva anđelčića. S lijeva se dižu dva stabla. Kao pozadina , zeleno polje s drvećem a u daljini brijegovi.

Na uglu, gdje počinje svetište, uz desni pobočni zid, nalazi se pokrajni oltarić Bezgrešne Djevice Marije. Pred stipesom stoji drveni antipendij, izrezbaren, na čijoj je sredini na platnu naslikan jaganjac, kako leži na knjizi držeći barjak pobjede. Na zidu iznad oltarića, visi uokvirena, platnena slika Majke Božje žalosne, s probodenim srcem.
S druge strane, u sličnom položaju stoji oltarić svetog Križa iste veličine. Na zidu iznad oltarića nalazi se slika Presvetoga Srca Isusova. Sv. Misa na čast sv. Lucije u Brulu slavi se 13.12.

Crkva sv. Roka (Ročko Polje)

Crkva je sagrađena 1860. godine na mjestu ranije crkve. Ima lopicu, a na pročelju je preslica s jednim zvonom. Na uglovima začelja ugrađena su dva velika lijepo isklesana kamena, koja su dopremili iz mjesta gdje su bile ruševine crkve sv. Jelene, kad su za vrijeme Italije oko god. 1924. crkvu nešto produžili. U desnom su zidu prema začelju još nekoji fragmenti starih kamena, koje je jedan seljak pronašao kad je kopao rovove za vinovu lozu. Na jednome se čita: “P.DOM.“ Na drugome je isklesana kruna sa slovima: M. D.

U crkvi je zidani oltar s drvenim retablom i palom u sredini. Na sredini slike je papa sv. Klement s tijarom na glavi i pastirskim štapom u lijevoj ruci, dok desnom rukom blagoslivlje. S desne strane je sv. Rok s prosjačkom palicom u lijevoj ruci, na kojoj visi tikvica, a desnom rukom pokazuje ranu od gube na desnom koljenu. Do nogu mu je pas s komadom kruha u ustima. S lijeve strane stoji apostol sv. Andrija, kako rukama grli križ. Autor slike je Corner. S obje strane oltara se nalazi po jedan kip nepoznatih svetaca. Na malom drvenom svetohraništu, nalazi se gipsani kip Marije Djevice s Djetićem u naručju. Između oltara i zida s lijeve strane nalazi se slika sv. Antuna a s desne slika sv. Josipa s Djetićem. U okolici Ročkoga Polja su nekad postojale crkvice sv. Andrije i sv. Klementa. Sv. Mise se u ovoj crkvici redovno održavaju dva puta tjedno i na sv. Roka 16.08.

Crkva Majke Božje od Zdravlja (Čiritež)

Crkva se spominje od 1580. godine. Temeljito je obnovljena 1891. i blagoslovljena 1894. godine. Na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom, a u crkvi je oltar s kipovima BDM, sv. Ivana Nepomuka i sv. Mavra. Crkva sv. Ivana Nepomuka stajala je oko 200 metara dalje od sela Čiritež prema Buzetu. Još se uz cestu s gornje strane vidi jedan ugaoni kamen, gdje je počelo pročelje crkve. A crkva sv. Mavra bila je iznad sela Puški. Zbog toga se ujedno i slavi sv. Ivan Nepomuk. Nakon blagoslova crkve 1894. godine, nedugo zatim, nabavljen je novi drveni oltar s kipom Majke Božje od Zdravlja. Od tada se i tako zove. U pročelju crkve ugrađena su dva nadgrobna spomenika pronađena u selu Rim, u kojem je postojala ranokršćanska bazilika svetog Mavra, te je pronađen natpis koji je spominjao tršćanskog biskupa Frugifera (524.).

Sv. Mise u Čiritežu slave se na čast sv. Ivana Nepomuka 16.05. i na čast Gospe od Zdravlja 21.11.

Crkva sv. Tome apostola (Kompanj)

Mjesto se spominje 1102. godine. Crkva je sagrađena u XII. stoljeću. Na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom, a u crkvi je oltar (slika Cornera ukradena). Godine 1580. na tom je području bilo četrnaest, a 1650. godine šesnaest crkava. Sv. Misa se u ovoj crkvici slavi na čast sv. Tome prvu subotu u sedmom mjesecu.

Izvor: Crkva u Istri : osobe, mjesta i drugi podatci Porečke i Pulske biskupije - IV. dopunjeno izdanje, Poreč-Pula 2017. - Biskupija Porečka i Pulska -  Ivan Grah,  Valter Baldaš, Marijan Bartolić, Sergije Jelenić, Branka Poropat

Više o župi >